Na Zdravstvenom učilištu Medical na programu prekvalifikacije Farmaceutski tehničar vježbe iz Medicinske mikrobiologije održava dr.sc. Tomislav Rončević, koji je diplomirao kemiju i biologiju  na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, a potom doktorirao molekularnu biologiju i biokemiju na doktorskom studiju Biofizike na PMF-u Sveučilišta u Splitu. Trenutno je zaposlen kao poslijedoktorand na Odjelu za biologiju PMF-a Sveučilišta u Splitu gdje je uključen u znanstvene projekte i nastavni rad predajući studentima na preddiplomskim i diplomskim studijima Biologije, Biologije i kemije, te Biofizike.

Svoje obrazovanje doveli ste do najviše stepenice u obrazovnom sustavu stekavši u 2019. godini doktorat znanosti. Kada se uopće stvorila uopće ljubav prema biologiji i kemiji?

Rekao bih da se ta ljubav rađala postupno. Prirodne znanosti su me oduvijek zanimale, ali ne mogu reći, kao određeni kolege znanstvenici, da sam od osnovnoškolskih dana sanjao o ovakvom poslu.

To je bio proces sazrijevanja gdje sam pred kraj srednje škole uvidio što me zanima, prema čemu gajim ljubav i koje je to zanimanje koje me s poslovne strane može ispuniti. Moram priznati da sam od tada posao na Fakultetu smatrao idealnim prvenstveno jer omogućuje rad u znanosti, ali istovremeno i prenošenje znanja mlađim kolegicama i kolegama. To podrazumijeva konstantno usavršavanje, te pruža prilike za napredovanje što smatram izrazito bitnim u svakom poslu. S druge strane, kao protuteža znanstvenom aspektu posla, stoji već spomenuti nastavni rad koji omogućuje prenošenje trenutnih znanstvenih dostignuća studenticama i studentima koji se nalaze na početku svoje znanstvene karijere što je svakako iskustvo koje obogaćuje. Nije uvijek lako pomiriti ta dva svijeta, ali uz ustrajnost i predani rad, moguće je postići određeni balans.

Već godinama ste uključeni u rad Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu. Iza Vas je čak 14 izvornih znanstvenih radova, što je uistinu izniman uspjeh. Što Vam osobno i u radu znači doktorat znanosti i toliki broj radova?

U jednom i drugom slučaju rekao bih da je riječ o kvalitetnom početku. Doktorat znanosti nije i ne smije biti svrha sam sebi, već jedna podloga koja može karijeru usmjeriti u željenom smjeru. Sasvim sigurno da se u procesu doktorskog studija savlada veliki broj vještina i steknu nova znanja, ali kao znanstveniku potrebno mi je konstantno usavršavanje. To često puta znači da je nužno izaći iz svoje zone komfora, a po mom dosadašnjem iskustvu tada se rađaju najbolje ideje i definiraju nove suradnje. Mislim da je nužno svakoj problematici pristupiti iz različitih uglova (interdisciplinarni pristup) što je razlog zašto surađujem ne samo s biolozima i kemičarima, već i matematičarima, fizičarima, programerima itd. u zemlji i inozemstvu. Pri tome ključnu ulogu često imaju inozemne suradnje jer omogućuju pojedincima uvid u različite sustave, te posljedično obogaćuju i matične ustanove takvih znanstvenika koji viđeno često implementiraju u svoj budući način rada. Broj radova i njihova kvaliteta je (pozitivna) posljedica prethodno opisanog.

Na Zdravstvenom učilištu Medical predavač ste na programu prekvalifikacije Farmaceutski tehničar. Kako izgledaju Vaša predavanja? Na koje načine prenosite svoja znanja i vještine?

Predavanja iz Medicinske mikrobiologije na Zdravstvenom učilištu Medical su konceptualno identična predavanjima na PMF-u. Uvijek nastojim potaknuti zanimanje polaznika za konkretan predmet, kao i njihovu interakciju tijekom samih predavanja. Nikad nisam gajio ljubav prema „ex cathedra“ pristupu, već naginjem sustavu gdje se njeguje diskusija i propitkivanje. To s druge strane znači da se u nekom trenutku susretnem s pitanjima oko kojih se moram zamisliti ili na koja naprosto ne znam dati odgovor.

Jako rano sam, doduše, naučio da me to samo dodatno obogaćuje i brusi kao profesora/predavača. Slično kao izlazak iz zone komfora po pitanju znanstvenih dostignuća, ovakav pristup predavanjima ne dozvoljava opuštanje, već zahtijeva konstantno usavršavanje i u predavačkim vodama.

Što polaznici mogu očekivati nakon položenog programa? Koje su ključne karakteristike posla farmaceutskog tehničara? Na koje načine polaznici stečena znanja mogu primijeniti u svojem radu?

Nisam siguran koliko sam kompetentan dati odgovor po pitanju cjelokupnog programa, ali nakon položene Medicinske mikrobiologije polaznici su upoznati s bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima, naročito onim vrstama koje mogu izazvati infekcije/intoksikacije i oboljenja u ljudi. Istovremeno, a sasvim sigurno i još važnije, tijekom vježbi usvajaju dobru laboratorijsku praksu koja je nužna za rad u mikrobiološkom kao i u bilo kojem drugom laboratoriju, tj. danas-sutra, ljekarni.

Što polaznike programa Farmaceutski tehničar najviše zanima?
U okviru Medicinske mikrobiologije, polaznici u prvom redu imaju najviše pitanja i iskazuju najveći interes tijekom vježbi.

To je s jedne strane svakako za očekivati jer se vježbe u pravilu odvijaju nakon odslušanih predavanja, i polaznici tada po prvi put dolaze u dodir s onim što su prethodno vidjeli „samo na papiru“.

Kakvi su dojmovi polaznika? Što Vam govore?
U pravilu jako pozitivni. Zadovoljni su s programom i naročito predavačima koje opisuju kao odgovorene, strpljive i predane poslu.

Kad bi Vas netko pitao zašto bi za svoje dodatno obrazovanje trebao odabrati Zdravstveno učilište  Medical, što biste mu/joj rekli?
Obrazovni programi su danas ujednačeni na svim učilištima, odnosno školama. Rekao bih da se Medical „u moru drugih sličnih“ izdvaja po kvaliteti predavača. Koliko vidim, na tom području se radi kvalitetna pozitivna selekcija koja samo najboljima dozvoljava rad u ovoj instituciji. Posljedično, sama predavanja i vježbe budu kvalitetne, zanimljive i poučne. U konačnici, polaznici imaju priliku upijati znanje od osoba koje su često zaposlene na visokoškolskim institucijama, bolnicama i sl. i materiju ne poznaju samo na papiru, već i u praksi. Vjerujem da je to onaj jezičac na vagi koji čini prevagu.